fr fr fr en us es es pt br de de Asia Asia EU EU






Solar Tower in Croatian

Solarne uzgonske elektrane (nisu koncentrirajuće)


http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE

Ne koriste zrcala, nego veliku ostakljenu povr?inu (samo odozgo), ispod koje se zagrijava zrak, u čijem je sredi?tu toranj. Zbog nagiba te staklene povr?ine, zrak ide prema tornju gdje se okreću turbine. Sam sustav zahtijeva izrazito velike dimenzije te faktor pretvorbe solarne energije u toplinsku nije naročito dobar, no to je kompenzirano niskim investicijskim tro?kovima. Prototip srednje veličine je bio izgrađen u ?panjolskoj 1982. gdje su se skupljali podaci sljedećih 7 godina, sve do namjernog ru?enja tornja zbog problema s vrtlo?enjima.
Randibo, un projet Margotweb
.
http://www.hep.hr/hep/publikacije/vjesnik/181.pdf stranica 52

ZANIMLJIVOSTI

Australski istra?ivač planira gradnju najveće solarne elektrane na svijetu
Energetski toranj za novo doba
Pripremio: ?eljko Medve?ek
Izvornik: Financial Times Deutschland, listopad 2005.

Za Rogera Daveya budućnost započinje u australskoj pustinji. Na prostorima negda?nje farme ovaca kod Mildura, ?est sati vo?nje automobilomsjeverno od Melbourna, biv?i organizator boksačkih natjecanja namjerava crpiti Sunčevu energiju.
Njegovo vi|enje: golema solarna elektrana, čiji izgled podsjeća na sunčani sat divovske veličine.
Stakleni krov kru?nog oblika i promjera nekoliko kilometara, u sredini toranj od armiranog betona čija visina izaziva vrtoglavicu.
- Solarni toranj mogao bi biti majstorsko djelo in?enjerstva, privlačna gra|evina za turiste i početak jednog novog doba u proizvodnji električne energije od topline Sunčevih zraka ? odu?evljeno komentira R. Davey. Da bi njegov častoljubivi projekt postao stvarnost, on je osnovao dioničko poduzeće Enviromission, dao izraditi studiju izvodljivosti i kupio teren u nenastanjenom području. Sad mu jo? samo manjkaju bogati ulagači.

Sunčani toranj je zapravo vjetroelektrana, koja si sama proizvodi vjetar za pokretanje turbina. Zamisao je jednostavna i s njom se bavio jo? Leonardo da Vinci. Stakleni krov predstavlja kolektor. Sunčevo zračenje i efekt staklenika zagrijavaju zrak ispod krova. Topli zrak se di?e i zahvaljujući lučnom svodu krova struji do podno?ja tornja u sredini, gdje se prirodno usisava prema gore ? kao u pravom dimnjaku. Budući da iz okru?ja neprekidno dotječe hladni zrak, pri najvećem zračenju Sunca stvara se neprekinuta zračna struja brzine do 40 km/h. Vjetroturbine u podno?ju solarnog tornja pretvaraju tu energiju strujanja zraka u električnu energiju.

Zahvaljujući spremnicima topline u podu kolektora, turbine se pokreću i noću.
Pokusno postrojenje solarne elektrane s uzgonskim vjetrom izagra|eno je 1982. godine u ?panjolskom Manzanaresu. Tamo je solarni toranj visok 195 metara, a kolektor od stakla i prozirne folije ima promjer od 240 metara. Postrojenje snage 50 kW već niz godina radi bez većih pote?koća.

Planirano postrojenje u Australiji, snage 200 MW, moglo bi od 2008. godine opskrbljivati električnom energijom 200 tisuća kućanstava.



Toranj visine 1000 m bio bi najvi?a gra|evina na svijetu. Prozirni krov imao bi promjer od sedam kilometara.
- Takav golemi skok u jedan drugi red veličine doista je riskantan ? govori stručnjak za solarnu energiju, Keith Lovegrove s australskog nacionalnog sveučili?ta Canberra: - Bilo bi razboritije najprije izgraditi jedno manje postrojenje. Prema tomu se sada i ide ? ali zbog tro?kova.
I novozami?ljeni toranj od armiranog betona visine 750 metara jo? uvijek djeluje ambiciozno, ali je tehnički u načelu ostvariv, stajali?te je stručnjaka.
S kliznim oplatama, kakve se primjenjuju pri gradnji rashladnih tornjeva, zadatak nije nerje?iv; konačno i u Dubaju već se gradi neboder, koji bi trebao prema?iti visinu od 700 metara. Vi?e glavobolje zadaje kolektor. Staklena konstrukcija bila bi dugoročno gledano, najjednostavnija za odr?avanje, ali je pre vi?e skupa. Zato se prednost daje prozirnim folijama. Staklo bi se primijenilo samo u srednjem dijelu postrojenja, gdje su temperatura i brzina vjetra najvi?i.
Prednosti sunčanog tornja su vidljivi: jednostavna tehnologija i mali tro?kovi odr?avanja.

Jednom sagra|eno, postrojenje će godinama proizvoditi električnu energiju bez opterećenja klime. Smanjenje veličine projekta zbog manjka ulagačkih sredstava ipak ugro?ava njegovu gospodarstvenost. Naime, ?to je postrojenje veće, vi?a je i korisnost pretvorbe energije pa su i kWh proizvedene električne energije jeftiniji.
Rudolf Bergermann iz in?enjerske tvrtke Schlaich, Bergermann und Partner iz Stuttgarta, koja vodi ovaj projekt, zato sumnja hoće li inačica postrojenja manje snage proizvoditi gospodarstveno opravdanu električnu energiju: - Prema na?im izračunima, proizvodna cijena bila bi pribli?no 20 centa po kWh, a to je dva puta vi?e od cijene na australskom tr?i?tu.

U [panjolskoj je stanje puno jednostavnije.
Tamo tvrtka Schlaich und Bergermann sada planira gradnju elektrane snage 30 MW. Vlada u Madridu jamči kroz 25 godina čvrsto plaćanje u visini od 21,6 centa za svaki solarnotermički proizvedeni kWh električne energije. Ta zajamčena cijena pretvara i manji solarni toranj u obećavajuće unosno novčano ulaganje. Hansj?rg Lerchenm?ller sa Fraunhofer instituta za solarne energetske sustave u Freiburgu, usprkos tomu, nije prista?a divovskih tornjeva.
- Odlučujući čimbenik tr?i?ne osposobljenosti je mogućnost stupnjevane prilagodljivosti. A to kod solarnih tornjeva nije moguće, jer se za razliku od natjecateljskih fotonaponskih elektrana ili postrojenja s paraboličnim zrcalima ne mogu graditi modularno. To znači: tko gradi solarni toranj mora odjedanput ulo?iti stotine milijuna eura, bez da je siguran hoće li sve funkcionirati, kao ?to je i planirano ? znači riječ je o vrlo riskantnom poslu.
- To je te?ak projekt ? povlači se i Rudolf Bergermann. - Za djelotvornu tehničku primjenu nove tehnologije potrebno je daljnjih 10 do 20 godina i zato je va?no da se sada izgradi veliko pokusno postrojenje.

HEP VJESNIK 181 (221), veljača 2006.


Solar Chimneys, Vortex, Energy Towers
Margotweb